Nova oštećenja na kulturnoj baštini u Zagrebu

Posjetili smo neke od pogođenih institucija u Zagrebu gdje smo zatekli zabrinute radnike koji su nam otkrili vlastitu sreću u nesreći – da se nedavni potres dogodio na radni dan, brojni od njih bi i sami stradali.

Obnova i rekonstrukcija zagrebačkih crkvi i muzeja započeta nakon prvog potresa u ožujku dodatno je usporena zbog potresa 29. prosinca u Sisačko-moslavačkoj županiji, a 3 do 6 godina će proći prije nego što neke od institucija dobiju barem dio starog sjaja.

Među muzejima, Muzej za umjetnost i obrt te Muzej grada Zagreba, kako doznajemo od njihovih ravnatelja, pretrpjeli su neznatna oštećenja, a prirodoslovni je muzej dodatno oštećen nakon potresa u ožujku:

– Sve su pukotine povećane, imamo ispadanje pojedinih cigli iz zidova i nešto je građe oštećeno, nabraja ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Tatjana Vlahović.

Dobra je vijest da iz Europske unije i Grada Zagreba stiže čak 69 milijuna kuna.

– Cijeli posao trebao bi završiti do 2023. godine kada bi se naš muzej trebao ponovno otvoriti za posjetitelje, dodaje ravnateljica Vlahović.

Među sakralnom baštinom prve na udaru su opet bile crkve. Crkva svetog Marka koja zbog radova Kljakovića, Meštrovića i Babića ima značaj umjetničkog blaga glavnoga grada, nije pretrpjela znatnija nova oštećenja.

– Otpali su dijelovi sa svoda i rebara, ali Marko stoji još uvijek, svod je na mjestu i freske su na mjestu, kaže župnik Župe sv. Marka i rektor Sv. Katarine vlč. Vladimir Magić.

U crkvi svete Katarine, pak, gotovo ništa nije ostalo na svome mjestu: Pao je dio svoda, a mi znamo da barokna umjetnost u Zagrebu bez Katarine ne postoji. Mi smo sada u velikim problemima oko toga što će se tamo događati, upozorava vlč. Magdić.

U bazilici Srca Isusova u Palmotićevoj ulici pak drugi problemi – novi potres je dodatno oštetio bačvasti svod koji je, procjenjuje se, težak 50 tona, a pri udaru o pod, mogao bi dosegnuti i silu koja odgovara 500 tona.

– Propovjedaonica je od prirodnoga kamena i rađena je na prijelazu 19. na 20. stoljeće od tirolskih majstora. Izuzetan je proizvod. Da je tada pao bačvasti svod, nje ne bi bilo, ocjenjuje viši konzervator i restaurator Radivoj Jovičić.

Voditelj obnove, pater Damir Kočiš, nada se da će baziliku dovesti u funkciju oko lipnja ili srpnja ove godine, ali unatoč tomu, obnova će još dugo trajati – procjenjuje se barem iduće 4 godine.

Pročitaj izvorni članak