Kako promijeniti prehrambene navike?

Promjena prehrambenih navika najbrži je način kako unaprijediti naše zdravlje. No ujedno i vrlo težak zadatak. Kako pravilna prehrana kreće u najranijoj dobi, upravo djecu predškolske i školske dobi treba poticati na zdrave odabire.

Gotovo 35 posto djece u dobi od 8-9 godina u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu. Kod osoba starijih od 18 godina, taj postotak penje se na 37 posto. Debljina nam je postala jedan od vođenih javnozdravstvenih problema i stoga su promjene nužne. Posebice promjene naših prehrambenih navika.

– Današnji način života, tempo života stvarno nas ograničava u kvalitetnoj  pripremi zdravih obroka, obroka koji su potrebni nama za pravilno funkcioniranje tijekom dana – smatra nutricionistkinja Ivana Barišić.

A tome možemo pridodati i sjedilački način života i dostupnost hrane općenito. Hrvati obično osvijeste da im je promjena prehrambenih navika nužna tek kasnije, kada već dođe do zdravstvenih tegoba. Edukacija je ovdje temeljna.

– Hrvati se obraćaju nutricionistima stvarno kada je problem tjelesna kilaža, kada je problem nekakva bolest, kada ne znaju u začaranom krugu što i kako dalje. Ali rijetko kada se javljaju da bi preventivno ulagali u svoje zdravlje – naglašava Barišić.

Odlučiti promijeniti svoje prehrambene navike vrlo je teško. Osoba obično i ne shvaća da je njen način prehrane loš, da ima negativan utjecaj na zdravlje dok možda vaga ne pokaže drugačije. No bitna je čvrsta odluka.

Nikakve dijete neće učiniti čuda, a i prehrana mora biti individualno prilagođena pojedincu. Lakši put ka zdravijem stilu života je onaj usvojen u dječjoj dobi. U čemu ključnu ulogu imaju roditelji.

– Bitno je da što više imamo zajedničkih obroka dnevno, da hrana ne služi kao nagrada ili kao kazna, jer sve je dopušteno, samo je bitno koliko u kojoj količini i koliko često određenu namirnicu konzumiramo, kroz igru i kroz zabavu možemo isto učiti o zdravoj prehrani, pravilnoj prehrani – savjetuje nutricionistkinja Branka Bunić.

Uz roditelje, za djecu i poticanje zdravog stila života važne su i institucije poput vrtića i škola koje ove godine imaju dodatan zadatak – prehranu prilagoditi uvjetima virusne pandemije. Pet obroka dnevno – tri glavna i dva međuobroka su ključna za dječji rast i razvoj, uz zadovoljavanje svih nutritivnih potreba.

Nezdrave hrane, ističu obje naše sugovornice, nema. Kako za djecu, tako i za odrasle – bitno je voditi računa o količinama koju unosimo u organizam i zapamtiti jedno – promjena naši prehrambenih navika je proces koji traje i koji se uči. Dug je to put kojim, ako odlučite već sada krenuti, tijelo i um će vam itekako biti zahvalni u budućnosti.

Pročitaj izvorni članak